Život s artrozom: kako svakodnevne navike rasterećuju zglob

Artroza koljena ili kuka ne nastaje preko noći i ne liječi se samo u ordinaciji. Najveći dio posla događa se kod kuće: u načinu hodanja, izboru obuće, rasporedu obaveza i redovnom kretanju. Ovaj tekst je praktični vodič za svakodnevni život s artrozom, s konkretnim savjetima koje možete primijeniti odmah, i s jasnim znakovima kada je vrijeme da s ljekarom razgovarate o novom koraku u liječenju.

Zašto kretanje pomaže, a mirovanje šteti

Kada zglob boli, prirodna reakcija je da ga čuvamo i manje koristimo. Kod artroze je to zamka. Hrskavica nema vlastite krvne sudove i hrani se zglobnom tečnošću, koja se u nju utiskuje upravo smjenom opterećenja i rasterećenja pri kretanju. Dugotrajno mirovanje zato ne štiti hrskavicu, nego je dodatno slabi.

Mišići oko zgloba rade kao amortizeri. Kada oslabe zbog manjeg kretanja, veći dio udara pri hodu prenosi se direktno na zglob, pa bol raste i krug se zatvara.

Kretanje koje zglob obično dobro podnosi:
• plivanje i vježbe u vodi
• vožnja bicikla ili sobnog bicikla s laganim otporom
• hodanje po ravnom terenu, u kraćim dionicama
• vježbe jačanja butine i sjedalnih mišića koje pokaže fizioterapeut

Pravilo koje pomaže u praksi: blaga bol tokom vježbe koja se smiri u roku od sat-dva je prihvatljiva. Ako je bol jača narednog dana ili se zglob otekne, opterećenje je bilo preveliko i treba ga smanjiti, ali ne i potpuno prekinuti. Kratke vježbe više puta dnevno obično su bolje od jednog dugog i napornog treninga.

Kako rasporediti opterećenje tokom dana

Artroza ne voli ni dugo sjedenje ni dugo stajanje. Zglob najbolje podnosi kada se položaji često mijenjaju. Zato je raspored dana jednako važan kao i vježbe.

Praktične navike koje rasterećuju koljeno i kuk:
• nakon svakih 30 do 45 minuta sjedenja ustanite i prošetajte
• teške kupovine rasporedite u više manjih odlazaka ili koristite kolica
• kod stepenica se držite za ogradu i idite korak po korak
• birajte više stolice i izbjegavajte duboke fotelje iz kojih je teško ustati
• na posao i u kupovinu ne nosite teret samo s jedne strane

Tjelesna težina je poseban faktor. Svaki višak kilograma povećava opterećenje koljena i kuka pri svakom koraku, a kod stepenica i čučnjeva još više. Već umjereno smanjenje težine mnogi osjete kao manji bol pri hodu. Ne treba stroga dijeta, nego stabilna promjena navika koju možete održati.

Hladni oblog od 10 do 15 minuta nakon većeg opterećenja može smiriti otok. Toplina često više prija kod jutarnje ukočenosti. Lijekove protiv bolova i upale uzimajte po savjetu ljekara, posebno ako imate problema sa želucem, bubrezima ili pritiskom.

Obuća, pomagala i kuća bez prepreka

Obuća je ono što zglob osjeti kod svakog koraka. Dobra cipela za artrozu ima mekan, amortizujući đon, stabilnu petu i dovoljno prostora za prste. Visoke potpetice i potpuno ravni, tvrdi đonovi povećavaju opterećenje koljena i kuka. Ako je noga iskrivljena ili je jedno stopalo ravno, ortoped može preporučiti uloške.

Pomagala nisu znak predaje, nego alat koji produžava aktivnost:
• štap u ruci suprotnoj od bolnog zgloba rasterećuje koljeno ili kuk pri dužem hodanju
• ortoza za koljeno pomaže nekim pacijentima kod neravnomjernog opterećenja
• dugačka kašika za cipele i hvataljka olakšavaju obuvanje kod artroze kuka
• povišena daska za WC i stolica pod tušem smanjuju duboko savijanje

U kući je korisno ukloniti tepihe o koje se može zapeti i osigurati dobro osvjetljenje hodnika noću. Pad kod bolesnog zgloba može donijeti novu povredu i duži oporavak.

Male promjene u kući često donose više od novih lijekova. Cilj je da svakodnevne radnje ne zahtijevaju pokrete koji najviše bole, kao što su duboki čučanj ili okretanje na nozi koja nosi težinu.

Kada navike više nisu dovoljne

Ako i pored redovnih vježbi, kontrole težine i fizikalne terapije bol raste, javlja se noću ili vas sprečava da hodate uobičajene udaljenosti, vrijeme je za novi razgovor s ljekarom. Obično se tada radi novi rendgenski snimak, a po potrebi magnetna rezonanca ili ultrazvuk, kako bi se vidjelo u kojoj je fazi artroza.

U ranoj i umjerenoj fazi, osim injekcija koje ljekari koriste godinama, postoji i regenerativno liječenje vlastitim materijalom. PRP, plazma bogata trombocitima, dobija se iz male količine krvi i pomaže da se smiri upala te stvara bolje uslove za oporavak tkiva. SVF se dobija iz oko 30 ml masnog tkiva uzetog pod lokalnom anestezijom i bira se kada su promjene izraženije, a cilj je dugotrajniji efekat.

Jedna od opcija je City Medical Centre u Moskvi, koji ovaj pristup opisuje na stranici o liječenju artroze i osteoartritisa za pacijente iz Sarajeva. Injekcija se daje pod kontrolom ultrazvuka, procedura traje jedan dan, bez štaka i bez boravka u bolnici. Prva konsultacija i pregled snimaka su besplatni, a moguća je i online konsultacija.

Kontraindikacije su maligna bolest, trudnoća i dojenje, poremećaji zgrušavanja krvi, akutne infekcije, pogoršanje ozbiljne hronične bolesti te teške bolesti srca, bubrega ili jetre.

Realna očekivanja i znakovi za hitan pregled

Artroza je hronično stanje. Cilj liječenja je manje bola, bolja pokretljivost i duži aktivan život sa vlastitim zglobom. Nakon regenerativne procedure kontrole su obično nakon 1, 3 i 6 mjeseci: bol se najčešće smanjuje u prvom mjesecu, pokretljivost se poboljšava tokom oko tri mjeseca, a puni efekat razvija se tokom otprilike šest mjeseci. Navike opisane u ovom tekstu ostaju važne i tada.

Kada je artroza uznapredovala i hrskavica je gotovo nestala, iskren ljekar će reći da je proteza realnija opcija. I tada dobra forma mišića olakšava operaciju i oporavak.

Odmah se javite ljekaru ako:
• se zglob naglo otekne, zacrveni i postane topao
• uz bol u zglobu imate temperaturu
• nakon pada ne možete osloniti nogu
• se zglob zaključava ili iznenada popušta

Ovi znakovi mogu ukazivati na infekciju, povredu ili upalnu bolest, a ne na tipičnu artrozu. Za sve ostalo vrijedi jednostavno pravilo: kretati se svaki dan, pametno rasporediti opterećenje i redovno provjeravati stanje zgloba kod ljekara.